Prirodna baština
METEOROLOGIJA

KLIMATSKE PRILIKE U KORNATIMA
Sukladno dosadašnjim istraživanjima, Kornatsko je otočje u meteorološkom smislu smješteno između dva različita područja: sjevernog Jadrana koji je u proljeće i jesen više pod utjecajem đenovskih ciklona i južnog Jadrana koji je ljeti trajnije zahvaćen subtropskim pojasom visokog atmosferskog tlaka. Zbog relativno male površine i nevelike nadmorske visine, klima je na cijelom području Kornata gotovo potpuno izjednačena. Zbog oskudne kopnene vegetacije, rosa je obično obilna i donekle nadomjesta kišu. Prema Koeppenovoj podjeli, Kornati imaju klimu masline, Cs'a (umjereno topla kišna klima sa suhim i vrućim ljetom i najviše kiše u jesen).

Temperatura zraka koleba od prosječnih 8°C u veljači do prosječnih 25°C u srpnju i kolovozu, odnosno godišnje prosječno oko 16°C. Najviša zabilježena maksimalna temperatura zraka na meteorološkoj postaji V. Sestrica u Kornatima iznosila je 36,4°C, a najniža minimalna -3,8°C. Čak 270 dana u godini toplije je od 10°C. Hladnih dana (temperatura niža od 0°C) u godini ima prosječno 4,2. Topli dani (najviša temperatura zraka barem 25°C) traju 90 dana godišnje (počinju u svibnju i traju do listopada), dok vrućih dana (najviša temperatura barem 30°C) ima oko 40, a traju od svibnja do rujna (najviše ih je u kolovozu = 16,9).

Naoblaka je malena: u najoblačnijim zimskim mjesecima, oblaci zastiru u prosjeku tek nesto više od polovice nebeskog svoda, a ljeti niti četvrtinu. Kolovoz u prosjeku ima 2 oblačna dana i čak 22 vedra (u cijeloj godini vedrih dana ima duplo više nego oblačnih, 151:74). Međutim, interesantno je da gotovo svakog oblačnog dana pada kiša. Glavni kišni maksimum je u listopadu (u ostalim dijelovima Hrvatske to je studeni).

Najčešći vjetar u Kornatima je bura (19,4 %), a najjaći jugo. Ljeti prevladava maestral. U principu, dominira pomicanje zračnih masa od mora prema kopnu. Prevladavaju vjetrovi jakosti 1 do 3 bofora i to u 70 % slučajeva (od laganog povjetarca do slabog vjetra). Jaki vjetrovi (6 ili vise bofora) pušu oko 37 dana u godini, s tim da ih ni u prosincu, kada su najšešći, nema vise od 5 dana. Olujnog vjetra ima 5,8 dana godišnje, najčešće u prosincu. Tišina se javlja u 15,4 % slučajeva godisnje.

Sunce u Kornatima sja između 2600 i 2700 sati godišnje. Zimi je dnevno osunčavanje oko 4 sata, a ljeti oko 11 sati. Ultraljubičasto zračenje u Kornatima iznosi svega oko 5 % ukupnog zračenja.

Vrlo interesantna istraživanja provedena su po pitanju utvrđivanja meteoroloških singulariteta kao obilježja klime Kornatskog akvatorija. S tim u svezi utvrđeni su najistaknutiji singulariteti i to: zahladnjenje 8. siječnja, zahladnjenje 13. veljače, zatopljenje 25. ožujka, zahladnjenje 17. travnja, zatopljenje 24. srpnja, zatopljenje 22. rujna, zatopljenje 13. studenog i zatopljenje 18. prosinca. Od petodnevnih singulariteta najistaknutiji su: zahladnjenje u drugom petodnevlju siječnja, zahladnjenje u trećem petodnevlju veljače, zahladnjenje u trećem petodnevlju travnja, zahladnjenje u četvrtom petodnevlju lipnja, zahladnjenje u drugom petodnevlju kolovoza, zatopljenje u trećem petodnevlju studenog, zatopljenje u četvrtom petodnevlju prosinca. Od desetodnevnih singulariteta, najistaknutiji su: zahladnjenje u drugom desetodnevlju veljače, zahladnjenje u drugom desetodnevlju travnja i zatopljenje u drugom desetodnevlju kolovoza.